Istanbul, 23. februar 2025
Dana 23. februara 2025 godine, u Istanbulu je održan Prvi međunarodni bošnjački samit, koji je okupio Bošnjake iz čak 18 zemalja širom svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Švicarsku, Švedsku, Sloveniju, Luksemburg i druge. Ovaj značajan događaj organizovalo je Udruženje “Turska Bosna Sandžak”, najstarija nevladina organizacija Bošnjaka u Turskoj, s ciljem jačanja međusobnih veza i saradnje unutar bošnjačke zajednice.
Ciljevi i značaj samita
Samit je bio usmjeren na razvoj saradnje među Bošnjacima u različitim oblastima, s posebnim naglaskom na:
- Obrazovanje i akademsku razmjenu – stvaranje prilika za mlade Bošnjake u dijaspori da se povežu sa univerzitetima i institucijama u zemljama regiona.
- Zdravstvo i društveni razvoj – podrška zdravstvenim projektima i humanitarnim inicijativama unutar bošnjačke zajednice.
- Trgovinu i ekonomiju – unapređenje poslovne saradnje i investicija među bošnjačkim preduzetnicima širom svijeta.
- Kulturu i očuvanje identiteta – promociju bošnjačke tradicije, jezika i kulturnog naslijeđa u dijaspori.
Poseban fokus stavljen je na povezivanje bošnjačke dijaspore s matičnim zemljama, kao i na stvaranje zajedničkih inicijativa koje će osigurati dugoročnu saradnju u ključnim oblastima.
Istaknuti učesnici i govornici
Samit je okupio brojne istaknute ličnosti iz oblasti historije, književnosti, ekonomije i društvenog angažmana. Među govornicima su bili:
- Prof. Dr. İlber Ortaylı – poznati historičar, govorio o “Bosni, Sandžaku i Bošnjacima iz osmanske perspektive”.
- Ayşe Kulin – poznata turska književnica, koja je predstavila temu “Balkanske žene u mojim romanima”.
- Šekib Avdagić – predsjednik Istanbulske trgovinske komore, učesnik panela o poslovnim mogućnostima za Bošnjake u dijaspori.
- Fehmi Selak – istaknuti bošnjački intelektualac i promotor kulturnog naslijeđa.
- Hajriz Brčvak – poznati filantrop i biznismen iz Crne Gore, koji je kroz brojne humanitarne projekte pomogao bošnjačkoj zajednici.
- Mitko Murić – ugledni član dijaspore i zagovornik očuvanja bošnjačkog identiteta.
Učešće zvaničnika iz Sandžaka i ministara turizma
Posebnu važnost samitu dalo je prisustvo većine gradonačelnika opština iz Sandžaka, regije koja obuhvata dijelove Srbije i Crne Gore. Njihovo prisustvo simbolizuje posvećenost lokalnih lidera unapređenju saradnje i razvoja bošnjačkih zajednica u matičnim zemljama.
Takođe, samitu su prisustvovali i ministri Srbije i Crne Gore:
- Husein Memić, ministar turizma i omladine Republike Srbije od oktobra 2022. godine. Memić je istaknuti član bošnjačke zajednice i aktivno radi na promociji turizma i mladih u Srbiji.
- Mirsad Azemović je ministar dijaspore Crne Gore od 2024. godine. Fokusiran je na jačanje veza s dijasporom, izradu registra iseljenika i podsticanje njihovih investicija u Crnu Goru.
Njihovo prisustvo na samitu ukazuje na značaj koji vlade Srbije i Crne Gore pridaju razvoju turizma i podršci bošnjačkoj zajednici.
Uloga KSD Sandžak i bošnjačke zajednice iz Slovenije
Jedan od važnih aspekata samita bilo je i predstavljanje našeg KSD Sandžak iz Slovenije, koje već dugi niz godina radi na promociji bošnjačke kulture, jezika i tradicije među Bošnjacima Sandžaklijama u Sloveniji.
Predstavnici KSD Sandžak istakli su važnost jačanja saradnje među Bošnjacima u Sloveniji i drugim dijelovima svijeta, naglašavajući potrebu za boljom povezanošću dijaspore kroz kulturne, akademske i poslovne inicijative. Učešće našeg društva na ovom samitu potvrđuje značaj ključne organizacije koja povezuje bošnjačku zajednicu sa matičnim zemljama.
Zaključci samita i budući koraci
Samit je zaključen nizom konkretnih prijedloga i inicijativa, među kojima su:
- Osnivanje globalne mreže bošnjačkih organizacija radi bolje koordinacije i razmjene iskustava.
- Jačanje kulturne i obrazovne saradnje kroz stipendiranje mladih Bošnjaka i razmjenu studenata.
- Podrška preduzetništvu i poslovnim projektima unutar bošnjačke zajednice.
- Organizacija budućih susreta na regionalnom i globalnom nivou kako bi se nastavila razrada zajedničkih planova.
Ovaj historijski skup predstavlja važan korak u jačanju bošnjačkog identiteta i saradnje među Bošnjacima širom svijeta, te je postavio temelje za buduće zajedničke projekte koji će doprinijeti jačanju bošnjačke zajednice u globalnim okvirima.